Mirela Holy: Prošla sam ‘vatreno krštenje’, sirenski zov političke moći

Mirela Holy

Mirela Holy

Je li odlaskom iz SDP-a politički više izgubila stranka ili ona, prerano je za reći, no Mirela Holy zasigurno je ostala vijerna sebi i idejama koje zastupa od kada se pojavila u političkoj areni. Prati je glas samouvjerene, izravne, inteligentne i progresivne političarke, a kako će na njezinu novu stranku reagirati birači doznat ćemo uskoro.

Stranku ste nazvali Održivi razvoj Hrvatske ili ORaH. Kako vi konkretno gledate na koncept održivog razvoja koji se često povlači preko usta političara ali u praksi ostaje maglovit, obično tek na razini sintagme koju je zgodno povremeno spomenuti? Postoje li preduvjeti za razvijanje takve platforme i mislite li da je ljudima ona jasna?

– Činjenica je da se puno priča o održivosti. No, kada se ljude pita što je održivi razvoj, mnogi ne znaju objasniti. Pričaju o zaštiti okoliša, o zelenom gospodarstvu, ali ne znaju objasniti što je održivi razvoj. Svjesni toga odlučili smo napisati i objaviti jednostavnu, informativnu brošuru u nadi da će pomoći razumijevanju održivog razvoja, ne samo kao naše političke platforme, već kao iznimno važne platforme za budući razvoj društva. Intenzivno radimo na brošuri i vjerojatno ćemo je promovirati krajem siječnja. U OraH-u znamo da će veliki dio našeg političkog posla biti edukacija javnosti o održivom razvoju, ali smatramo je to u javnom interesu i zato brošura neće imati ORaH-ov politički predznak. Koncept održivog razvoja počiva na ravnoteži tri stupa: gospodarskom, stupu zaštite okoliša te stupu društvene pravde i ljudskih prava. Nema održivog društva u kojem je gospodarstvo razvijeno, ali se ne brine o okolišu i poštivanju ljudskih prava. Isto tako, nema održivog društva u kojem su okoliš i priroda očuvani, ali u kojem nema gospodarskog prosperiteta i nema društvene pravde. Ravnoteža ova tri stupa funkcionira po principu spojenih posuda, kada su ti odnosi poremećeni društvo nije održivo i ne razvija se u skladu s principima održivosti.

Mnoge su se proizvodne djelatnosti preselile na daleki istok zbog jeftinije radne snage. S obzirom na to, u što bi Hrvatska trebala  ulagati u periodu naredna dva desetljeća da bi bila konkurentna i održiva?

– Hrvatska se mora razvijati u pravcu samo-održivosti. Ideja ekonomske samostalnosti ili samo-održivosti manifestira se u tri ključna sektora: energetici, proizvodnji hrane te gospodarenju vodnim resursima. Nijedna država ne može se smatrati samo-održivom ukoliko sama ne zadovoljava potrebe stanovništva za vodom, hranom i energijom. Uvozimo većinu hrane koju pojedemo, više od 50 posto, i veliku većinu energije koju potrošimo i zbog toga Hrvatska pomaže gospodarski razvoj drugih država. Domaćim podmirivanjem potreba stanovništva za hranom i energijom, odnosno angažiranjem domaćih kapaciteta, kadrovskih, tehnoloških i materijalnih taj novac ostaje u Hrvatskoj i omogućava rast BDP-a, zapošljavanje ljudi i to ne samo u sektorima poljoprivrede i energetike, već i u sektorima prehrambene industrije, uslužnih djelatnosti, turizma i infrastrukture.

Za mnoge od nas koji živimo daleko od metropole ovako centralizirana država ne izgleda održivom. Hoćete li se vi zalagati za decentralizaciju zemlje i po kojem modelu?

– Zalažemo se za reformu javne uprave i decentralizaciju. Reforma javne uprave podrazumijeva uvođenje kriterija valorizacije rada službenika prema točno definiranim mjerljivim kriterijima i propisanim protokolima jer je to jedini način da uprava postane stvarni i efikasni servis građana, a ne stroj za uhljebljivanje političkih klijenata. Bez reforme javne uprave Hrvatska nema nikakvu šansu za bilo kakav gospodarski i društveni napredak jer samo profesionalna, kvalitetna i efikasna javna uprava može u stvarnosti provesti reforme predviđene strategijama i zakonima. Velike stranke ne žele odraditi ovu reformu. U upravi imaju mnogo političkih klijenata od kojih bi neki vjerojatno morali otići jer bi uvođenjem kriterija mjerljivosti rada postao vidljiv njihov nerad i nesposobnost. Zalažemo se za koncept regionalizacije Hrvatske, odnosno ukidanje županija i formiranje manjeg broja regija te smanjenje broja jedinica lokalne samouprave. Ovoj se reformi također opiru velike stranke jer bi na taj način izgubile mogućnost podjele ‘političkog plijena’ među svojim klijentima. Ova reforma lokalne i regionalne samouprave zahtjeva cjelovitu financijsku decentralizaciju koju mora slijediti i financijska odgovornost za upravljanje decentraliziranim sredstvima. Regionalna decentralizacija je koncept bioregionalne ekonomije koji počiva na logici dostupnih resursa, prometnoj, komunalnoj i tehnološkoj infrastrukturi te ljudskim resursima.

Dobar dio javnosti ORaH percipira kao zelenu stranku, no vi ne želite biti samo to. Na kojim sve pitanjima planirate graditi političku platformu?

– ORaH je stranka održivog razvoja, pa je tako i zelena stranka, ali nije ‘samo’ zelena. U modernoj političkoj misli stranke poput ORaH-a smatraju se strankama tzv. ‘zelene ljevice’ koja je u političkom smislu daleko progresivnija, socijalno i okolišno osjetljivija od tzv. klasičnih lijevih stranaka. ORaH će se baviti svim društvenim pitanjima i problemima, a u prvoj fazi najviše gospodarstvom i društvenom pravdom.

U programu stranke krećete od pretpostavke da naš sustav znanosti i obrazovanja nije dobar.  Što u njemu ne valja, što biste vi mijenjali?

– U programima svih političkih stranaka postoji naglašeni interes za obrazovanje i znanost. Mnogo se govori o ‘društvu znanja’ ali se to ne vidi iz sredstava u Proračunu. U Hrvatskoj, usprkos bolonjskom procesu i promicanju ideje tzv. interaktivne nastave, i dalje imamo ‘štreberski’ koncept obrazovanja koji od učenika i studenata traži kratkoročno, ispitno pamćenje činjenica, a ne njihovo razumijevanje u cilju razvoja sposobnosti. Svakodnevno vidimo nedostatak građanskog odgoja, i općenito odgojne dimenzije našeg obrazovnog sustava, pa se zalažemo za obrazovanje kroz poticanje dijaloga među sudionicima obrazovnog procesa. Nužno je i daleko bolje povezivanje obrazovnog sustava s gospodarstvom te modificiranje obrazovnih procesa u smjeru potreba na tržištu.

Je li vjeronauku mjesto u školama?

– Hrvatska je prema Ustavu sekularna država i smatram da vjerska pitanja treba odvojiti od državnih, pa tako i od obrazovnog sustava. Djecu treba educirati o religijskoj kulturi kao dijelu građanskog odgoja koji ide u pravcu podizanja razumijevanja različitosti među ljudima.

Mirela Holy

Premijer Milanović je u jednom od posljednjih intervjua kazao kako svaka suverena država, procjenjujući vlastite nacionalne interese, ima pravo razmotriti međunarodne ugovore koje je potpisala. Mislite li da je stiglo vrijeme za reviziju Vatikanskih ugovora?

– Hrvatska i Vatikan trebaju započeti dijalog o reviziji ugovora jer su se promijenile i društvene i ekonomske okolnosti. Međunarodne ugovore nije moguće mijenjati jednostrano, nužan je dijalog i otvorena komunikacija. No, temeljni preduvjet za to jest da znamo što tim pregovorima želimo postići. Ako nemamo jasnu platformu i definirane ciljeve, revizija Vatikanskih ugovora ne služi ničemu drugome osim prikupljanju dnevnopolitičkih bodova.

U javnosti ste prepoznati kao osoba koja se zalaže za zaštitu ljudskih prava. S obzirom na to, zanima me kako tumačite premijerova dvostruka mjerila kada su bili u pitanju referendumi o definiciji braka i ćirilici? Prvi je izglasan i od SDP-a u Saboru, a za drugi je rekao da ga nikada neće dopustiti pod izlikom zaštite manjinskih prava.

– Ovo nije jedini primjer premijerovih dvostrukih mjerila. Premijerova moralna ljestvica je dokazano vrlo fleksibilna. Razlog tome su vjerojatno prije premijerove fiks ideje i sistemska greška u njegovom načinu razmišljanja no stvarno premijerovo licemjerje.

Na referendumu se raspravljalo o definiciji braka. Vi ste, pak, odabrali živjeti u izvanbračnoj zajednici. Mislite li da su izvanbračni partneri diskriminirana kategorija u Hrvatskoj?

– Jesu, diskriminirani su. Broj izvanbračnih zajednica u proteklih deset godina raste, ali taj trend nije adekvatno uređen ni važećim ni prijedlogom novog Obiteljskog zakona. Prema novom zakonu, izvanbračna zajednica je, navodno, izjednačena s bračnom, ali izvanbračni partneri ne mogu posvajati djecu, iako bračni partner sam, uz suglasnost drugog partnera, može posvojiti dijete. Time se izvanbračni partneri definiraju kao građani drugog reda i  začudan je konzervativizam prijedloga novog Obiteljskog zakona.

Novi Obiteljski zakon po mnogim stručnjacima ali i aktivistkinjama za ženska prava predstavlja veliki korak unatrag jer, između ostalog, otežava i postupak razvoda braka pa čak i kada je žena žrtva obiteljskog nasilja. Kako tumačite da jedna lijeva vlada predlaže tako konzervativan zakon?

– Tužno mi je što socijaldemokratska vlada nije izradila liberalniji prijedlog Obiteljskog zakona i tako realizirala obećanja iz predizbornog razdoblja. Zašto je tako doista vam ne mogu odgovoriti jer ne znam. Rekla bih, kada je ova problematika u pitanju, da veliki problemi leže i u nepoštivanju već postojećeg Zakona. Naime, da bi se postigli dobri rezultati nije dovoljno napisati novi zakon već treba krenuti u temeljitu reformu javne uprave i pravosuđa.

Iza vas je jedno burno političko razdoblje. Što ste naučili o sebi i svijetu kroz to iskustvo?

– Još učim. Zadovoljna sam jer sam prošla ‘vatreno krštenje’, sirenski zov političke moći. Nisam pokleknula, pristala na kompromise i promijenila politička uvjerenja, za razliku od većine bivših kolega. Uvjerila sam se da politika i moć ne mijenjaju ljude, samo u potpunosti pokažu tko je kakav čovjek. Nažalost, malo ljudi u politici ima stvarna politička uvjerenja. To me razočaralo i skinulo mi ‘ružičaste naočale’ s pogleda ne na politiku, već na ljude koji se bave politikom.

Kada Mirela Holy želi pobjeći od politike kako se opušta?

– Čitanjem i odlaskom u kino, druženjem s prijateljima.

Što ste zanimljivo pročitali ili pogledali u zadnje vrijeme?

– Trenutno čitam opsežan ciklus romana «Imperator» od Conna Igguldena koji se bavi likom i djelom Julia Cezara, a u kinima sam nedavno pogledala «Hobbita» i  «Vuka s Wall Streeta». Iako je fantasy moj omiljeni žanr prednost bih ipak dala Scorseseovom filmu.

Čini se u posljednje vrijeme da ste malo ublažili «darkerski» imidž koji njegujete dugi niz godina. Je li to a) moja kriva procjena; b) želja za promjenom; ili c) dio nove političke strategije?

– Ništa od navedenog. Ne robujem stilu ni ‘ladicama’ identiteta. Svaki dan za mene je potencijalna prilika da pokušam nešto novo i drukčije. Ne sviđa mi se iscrtavanje granica slobode, pa čak ni u ovom stilskom području.

Napisao: Siniša Jović
Snimio: Siniša Bužan
Tekst originalno objavljen u Slobodnoj Dalmaciji

 

 

4 thoughts on “Mirela Holy: Prošla sam ‘vatreno krštenje’, sirenski zov političke moći

  1. dražen

    jedna od najinteligentnijih političarki…samo još narod treba to prepoznati

Comments are closed.