Plesna kultura je najljepše okruženje za razvoj i rad na sebi

Maja Drobac gostuje u Splitu s predstavom "Silent Killer"

Maja Drobac gostuje u Splitu s predstavom “Silent Killer”

Dok plešemo na podiju nije nam cilj nekamo stići već uživati u svakom koraku, primjetio je američki pisac Wayne Dyer i time označio jednu možda manje isticanu, no vrlo važnu priliku koju pruža umjetnost pokreta – bivanje u trenutku. A jednom kada dopustimo svome tijelu da pleše automatski počinjemo odbacivati laži i dogme te ostajemo sa samim duhom života. Štoviše, pokret je lijek kojim se duša iscjeljuje te kojim dodirujemo svoje dubine, zapisala je, pak, američka plesačica, redateljica i filozofkinja Gabrielle Roth u knjizi “Ispleši svoje molitve”. 

No, pored toga što plesom možemo ponirati u svoje dubine, zbog njegove univerzalnosti plesom možemo doticati i druge ljude nadilazeći kulturne, etničke, rasne, spolne, dobne i mnoge druge barijere. Imajući na umu taj univerzalni karakter umjetnosti pokreta UNESCO-ov Međunarodni odbor za ples Međunarodnog kazališnog instituta za ples ITI pokrenuo je još daleke 1982. godine inicijativu obilježavanja Svjetskog dana plesa. Kao datum je odabran 29. travanj, u spomen na začetnika modernog baleta i velikog plesnog reformatora Jeana Georgesa Noverrea jer je to bio dan njegovog rođenja.

A i ove godine zaslugom plesnih entuzijasta, odnosno IKS Festivala i Nomadske plesne akademije, Split će također sudjelovati u obilježavanju Svjetskog dana plesa izvedbom predstave “Silent Killer”, zagrebačke plesačice i koreografkinje Maje Drobac u GKM-u s početkom u 21 sat.

Jedan od djelova plesnog projekta "Silent Killer"  (For Ever)

Jedan od djelova plesnog projekta “Silent Killer” (For Ever)

Izvedba će biti humanitarnog karaktera jer sav prihod od ulaznica, u suradnji s Udrugom Help, ide za pomoć splitskoj obitelji zaraženoj HIV-om. Teške životne sudbine djece zaražene HIV-om ujedno su bile i inspiracija za plesni projekt Silent Killer.

– Prvi dio predstave, pod nazivom N is for Night, and for Nothing, and Never, priča je o ženi s ulice koja prodaje svoje tijelo unatoč činjenici da boluje od AIDS-a, pri čemu se koristi jezik suvremene plesne tehnike. Drugi dio predstave, naslovljen My name is Nisha, suvremena je rekonstrukcija klasične koreografije varnam, najkompleksnije koreografije klasičnog indijskog plesa bharatanatjama, i govori o petnaestogodišnjoj djevojčici zaraženoj HIV-om, koja kreće u potragu za svojim ocem – objasnila je Nela Sisarić, inače organizatorica IKS Festivala i trenutno jedno od najznačajnijih lica splitske alternativne umjetničke scene.

Ona je zajedno sa suradnicima službeno pokrenula IKS Festival 2012. godine, iako je on nastajao postepeno od 2008. i to na pozornici Amfiteatra u Domu mladih jer je upravo taj centar predviđen za razvoj suvremene plesne umjetnosti i nezavisnog kazališta u Splitu.

Nela Sisarić

Nela Sisarić

– Struktura IKS Festivala napravljena je polako ali sigurno, i to isključivo zahvaljujući radu i entuzijazmu aktera s izvaninstitucionalne scene, a ne političkom odlukom kako inače nastaju festivali i manifestacije. Na to smo neizmjerno ponosni. Pokrenula sam festival jer želim podržavati vrijedne projekte koje institucije najčešće zaobilaze. Mahom je riječ o alternativnim suvremenim umjetničkim projektima koji su već doživjeli afirmaciju u Europi i svijetu, a zahvaljujući IKS Festivalu predstavljaju se i splitskoj publici – kazala nam je Nela, a mi smo ovu priliku iskoristili da je pitamo kako ocjenjuje plesnu scenu u Splitu.

– Pravo je pitanje kako ju ocjenjuje vlast, kulturna vijeća i institucije te koliko zaista skrbe o njoj. Primjerice, dva plesno-kazališna projekta koja su konkurirala ove godine za potporu Grad Split je ocijenio sa “nije od interesa za grad”. Time je sve rečeno. Na razini Ministarstva kulture, pak, još uvijek ne postoji posebno Vijeće koje bi strateški brinulo o plesu. A Dom mladih kao sjedište za razvoj plesne kulture još uvijek čeka obnovu jer plesna kultura očito “nije od interesa za Grad Split”. IKS Festival podržava plesne projekte, no ako nema sustavne produkcije i uvjeta za njezin samostalni razvoj, ona neće opstati – mišljenja je Nela.

A na žalost mnogih, ove godine će građani ostati bez Split Tribal Festa ili festivala suvremene varijante trbušnog plesa koji je kroz četiri uzastopne godine okupljao na Peristilu neka od najpoznatijih svjetskih imena tribal fusion belly dance svjetske scene te je postao i svojevrsna turistička atrakcija.

– Umorna sam od loše suradnje s Gradom i institucijama, pokušajima da napravim nešto senzacionalno bez novca i provođenja ljeta u stresu zbog organizacije festivala – otkrila nam je, pak Sunčica Dropulić, alfa i omega STF-a. No, to nipošto nije kraj njezine plesne avanture, dapače.

Sunčica Dropulić

Sunčica Dropulić

Nakon što je nedavno dala otkaz u školi gdje je radila kao profesorica violine, posvetila se još intezivnije sebi i plesu zbog kojeg je već proputovala pola kugle, od Indije, preko SAD-a do Brazila učeći različite plesne discipline. Za Sunčicu je sve počelo prije osam godina s yogom i aikidom, zatim se “zarazila” s tribal fusion belly danceom, kroz koji se, pak, upoznala s wavingom, popingom, lockingom, suvremenmi plesom, flamencom… Zatim je nekoliko godina u Indiji pohađala školu klasičnog odissi plesa jer je htjela intezivnije raditi na pokretima ruku, odnosno mudrama. Posljednjih pet godina je neprestano putovala od radionice do radionice, a u međuvremenu je i sama podučavala druge, prvenstveno suvremeni tribal fusion stil. Posljednja plesna pustolovina odvukla ju je u Brazil gdje je doživjela “veliko preobraćenje”.

– U siječnju ove godine sam bez ikakvih očekivnja otišla u Brazil na radionicu silvestre tehnike i već nakon prvog tjedna sam znala da ta tehnika, škola, sredina i plesni pedagozi s kojim sam radila u ovom trenutku mogu od mene napravit plesača kakvim želim postati. Škola se nalazi u Salvadoru koji me neodoljivo podsjeća na Split, samo šta je energija predobra i preintenzivna, a ljudi su jako veseli i otvoreni. Inače, silvestre tehnika u sebi kombinira afro-brazilski orixa ples s modernim plesom i baletom, a sve kroz četiri elementa: zemlju, vodu, zrak i vatru. K tome, na satovima plesače prati isključivo afro-jazz glazba uživo s vrhunskim glazbenicima – ispričala nam je oduševljena Sunčica, napomenuvši kako se trenutno priprema za prijamni ispit za plesnu školu FUNCEB u Salvadoru na kojoj rade neki od najvećih plesača i koreografa poput Rosangele Silvestre, Vere Passos i Paca Gomesa.

– Audicija je krajem prvog mjeseca 2015., a ako me prime tamo ostajem barem tri godine. Salvador je u tropima što znači da je stalno ljeto pa ću neprestano moći uživati i u svježem tropskom voću – otkrila nam je svoje planove Sunčica kojoj je ples odavno postao smisao.

suncica slika 1

– Ples za mene znači život. Otkrivanje vlastitog identiteta kroz pokret. Puno više od riječi. Ljubav koja dolazi iz viših dimenzija i ako joj dozvolimo da nas prožme naša duša preuzima tijelo. Bez skrivanja iza ega i ostalih maski. Taj trenutak je sve. Osobno vidim ples svuda oko sebe; u drveću, životinjama, zemlji, zgradama, mostovima i vidim cijeli svemir kako radi jednu vječnu plesnu sekvencu, a ja samo pokušavam biti dio te priče. Bez misli. Bez riječi. Samo kroz pokret. Pokušavam biti instrument – kaže Sunčica.

Slično razmišlja i Nela Sisarić koju je, također, ples transformirao u osobu kakva je danas.

– Kroz ples sam istinski upoznala radost, svoj bitak, prisustvo, budnost, emociju ali i osjećaj solidarnosti. Ples me je naučio slobodnom kontaktu bez predrasuda, toleranciji, humanosti, blagosti…- kazala je Nela, napomenuvši da je plesna kultura zapravo zajednica nevjerojatno dobrih i svjesnih bića, odnosno najljepše okruženje za razvoj i rad na sebi.
– Nasuprot tome, sustavna nebriga za plesnu umjetnost naučila me koliko društvu nedostaje ljepote i koliko smo duhom siromašni i škrti – poručila je za kraj.

Napisao Siniša Jović
Fotografije: ustupljena privatna arhiva i promotivni fond; Sunčica Dropulić (I) snimio Andrija Vrcan; Sunčica Dropulić (II) snimio Srđan Tutnjević
Tekst je originalno objavljen u Slobodnoj Dalmaciji