Ira Payer: Probudite se! Stigao je novi tip turista.

ira 1

Ira Payer (43), uspješna dizajnerica vizualnih komunikacija i poznata promotorica hrvatskog dizajna, u suradnji s Narodnim muzejem u Zadru, i uz podršku Grada Zadra i Turističke zajednice Zadra, 10. srpnja lansira projekt nazvan Croatian Design Superstore. Riječ je o ambicioznoj platformi koja okuplja sve ono najbolje od domaćeg dizajna, bilo da je riječ o namještaju, modi, gastronomiji, enologiji, različitim uporabnim predmetima ili primjerice nakitu, a zahvaljujući formi putujućeg pop-up shopa i prateće internetske verzije (www.croatiandesignesuperstore.com), nije zanemaren ni tržišni aspekt projekta. Zašto se odlučila za ovaj koncept, kakvo je uopće stanje na domaćoj dizajnerskoj sceni te može li ona utjecati na gospodarski oporavak zemlje, neka su od pitanja koja smo joj postavili.

 Umjesto klasične izložbe dizajna koja bi isključivo slavila autore i njihova djela, vi ste se platformom Croatian Design Superstore odlučili za pragmatičniju koncepciju koja misli i na tržišnu vrijednost dizajna. Zašto?
– Cijeli projekt Croatian Design Superstore: Showcase & Pop-up Shops temelji se upravo na tržišnom osnaživanju hrvatskog dizajna, a ovaj izložbeno-prodajni koncept koji premijerno predstavljamo u Zadru, kao svojevrsni hibrid izložbe i dizajnerskog dućana, njegova je okosnica. Ideja je jednostavna: Croatian Design Superstore turistima će pružiti kvalitetan i atraktivan sadržaj, poboljšat će kulturnu ponudu Zadra, a zbog svog će prodajnog karaktera unaprijediti ponudu originalnih hrvatskih proizvoda i suvenira, kakvi ne samo u Zadru, nego i u Hrvatskoj, izrazito nedostaju. Prodajna izložba bit će naravno zanimljiva i samim Zadranima.

ira 7
 Što možemo konkretno očekivati od ovog izdanja u Kneževu dvoru?
– Prvo izdanje Croatian Design Superstorea, kojim se i lansira čitava priča, donosi ono što je po mome mišljenju najrelevantnije od trenutačne produkcije dizajna u Hrvatskoj, bilo da je riječ o maloserijskim, obrtničkim, manufakturnim ili industrijskim proizvodima, pa čak nekim radovima primijenjene umjetnosti za koje bismo mogli reći da pripadaju jako širokom poimanju dizajna. Selekcija je vrlo raznovrsna i raznorodna te uključuje i visokokomercijalni masovni dizajn, ali i onaj ekskluzivniji, konceptualni, jer smatram da su i jedan i drugi važni faktori ovog projekta. Ovaj odabir naravno nema pretenzije biti objektivnim i uokvirenim presjekom suvremenog hrvatskog dizajna, za to postoje neke druge izložbe, no sigurno je da pruža jednu kvalitetnu sliku o njegovim najboljim i najzanimljivijim radovima, koji pritom udovoljavaju zahtjevu da taj dizajn nije samo na razini koncepta, već je proizveden i može biti kupljen. Selekcija je također vrlo protočna – već će najesen u zagrebačko izdanje Superstorea biti uvršteni neki novi proizvodi. Naravno, da sam odlučila raditi, uvjetno rečeno, klasičnu izložbu, sigurno bih joj drukčije pristupila. No, smatram da će ovakav koncept ovoga ljeta u Zadru, a potom i u drugim gradovima u kojima planiramo privremenu “instalaciju”, imati najbolji efekt.

Ostavljate dojam osobe koja ne čeka na prilike, nego ih sama stvara. Još kao brucošica odlučili ste kako ne želite raditi za neku agenciju pa ste krenuli samostalno u svijet rada, osnovali ste dizajnerski studio Cavarpayer, poslije i dizajnerski kolektiv Superstudio 29, pokrenuli brojne projekte, uključujući i Croatian Design Superstore. Mislite li da su samoinicijativnost i poduzetnički duh još uvijek slabo prisutni u našoj zemlji?
– I slab poduzetnički duh i sklonost svaštarenju i još štošta, sve to usporava prosperitet. Bez pune posvećenosti, velikog truda i znanja ništa pozitivno se ne može dogoditi, a i uza sve navedeno u Hrvatskoj je prilično teško. Svi se mi moramo angažirati, pronaći sami sebi posao i pritom učiniti nešto korisno i za taj svoj posao i za zajednicu.

ira 6

 Nakon 20 godina iskustva u ovim vodama, što biste savjetovali mladim snagama koje tek ulaze u svijet dizajna?
– Mislim da dizajneri trebaju prvenstveno biti odgovorni građani, odgovorni i prema sebi i prema društvu u cjelini. Dizajn ne može biti dobar ako ne reagira na kontekst u kojem se stvara. Ne znam ni jednog dobrog dizajnera koji gleda samo u svoj ekran.

 Na Facebooku ste nedavno napisali: Većina ljudi se uzrujava kad čita društveno-političku rubriku, a ja uvijek strepim od toga što ću naći pod egidom “vrhunski dizajn”. Mislite li da se mediji previše nekritički odnose prema svojevrsnoj inflaciji dizajnera?
– U našoj zemlji nisu još uspostavljeni mnogi kriteriji, a među njima je možda ključni kriterij kvalitete kao jedna društvena smjernica za stvaranje i podizanje sveopće kvalitete života. Mediji su samo odraz društva u kojem vlada mediokritetstvo, a zapravo je riječ o neprepoznavanju kvalitetnog sadržaja. Novinari nisu baš uvijek stručnjaci u područjima o kojima pišu, a posjeduju veliku moć sugestije, no sugeriraju iskrivljene vrijednosti. Dizajn se kod nas još uvijek smatra estetskim dijelom proizvoda, a razlog tome je što on nije integriran u domaću proizvodnju, posljedično ga se nije moglo kupiti u maloprodaji, i mi kao građani nemamo realno iskustvo što dizajn zapravo jest – osim što znamo da je atraktivan, kao što piše u novinama.

 Iza sebe imate čak tri mandata predsjednice Hrvatskog dizajnerskog društva. Koji rezultati su obilježili to razdoblje vašeg djelovanja?
– U trenutku kad sam postala predsjednica, HDD nije imao ni fizički prostor ni web-stranicu, nismo imali godišnji festival, kao ni desetak projekata koji se sad već podrazumijevaju kao standard. U razdoblju koje je uslijedilo u dizajnu se u Hrvatskoj dogodio velik uzlet, za što su, naravno, zaslužne i mnoge druge okolnosti, a ne samo djelovanje strukovnog udruženja. Činjenica je da se rade sve bolji projekti, industrijska proizvodnja polako se diže iz pepela, dizajneri se prilagođavaju okolnostima i preokreću ih u svoju korist – aktiviraju obrtničke tehnike, iniciraju manufakturnu proizvodnju, samostalno investiraju u male serije, proširuju polje interesa i djelovanja u odnosu na konvencionalnu definiciju dizajna. Imaju inicijativu i razmišljaju dugoročno. Prije samo deset godina produkt-dizajneri su osiguravali egzistenciju baveći se grafičkim dizajnom ili su radili u salonima stranog namještaja, u očekivanju narudžbe za produkt- dizajn. No, ta narudžba niotkud nije dolazila, jer nije bilo proizvodnje, niti je bilo svijesti o dizajnu, odnosno o tome kako kreativna dimenzija stvara proizvode visoke dodane vrijednosti. Malo pomalo sa studija su počele stizati nove generacije, koje su ne samo talentirane i školovane, već i poduzetne i ambiciozne, i koje rado sudjeluju u strukovnim inicijativama, imaju smisla za networking, samopromociju, imaju volje sudjelovati u natječajima. Istovremeno mediji čitavo to vrijeme zaista krajnje benevolentno promoviraju dizajn i dizajnere, objavljuju sve naše uspjehe, a i javnost za sve to pokazuje stvarno velik interes. Ukratko, dizajn je danas pozitivna hrvatska priča i ja sam na to ponosna.

ira 2

 Mislite li da danas u Hrvatskoj dizajn može odigrati ulogu pokretača širih društvenih promjena, posebice u gospodarstvu, kao što je to bio slučaj u nekim drugim zemljama, poput Finske na primjer?
– Finska je jedinstveni primjer u svijetu. Upravo nam njihov primjer pokazuje kako dizajn može utjecati na pozitivne promjene i prosperitet, međutim, svi akteri moraju biti jednako uključeni – od tvrtki koje ulažu u dizajn, kvalitetnih škola za dizajn, dizajnera i maloprodaje. Da bi dizajn profunkcionirao u nekoj sredini, ona mora biti spremna na promjene koje mogu biti i strukturalne prirode, ne samo estetske.

 Koliko je konkretno turizam kao jedna od naših najznačajnijih gospodarskih grana naslonjen na domaći dizajn? 
– Turizam je u Hrvatskoj lansirna platforma za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, ali ništa nije povezano, ne postoji sustav koji to integrira. A dizajn je svojevrstan sustav, inteligentna organizacija podataka u formi primljivoj za praktičnu upotrebu. To je dobar dizajn. A sada čitatelji i sami mogu zaključiti gdje su se susreli u našoj zemlji s takvim primjerom. Naravno da su mogućnosti velike, od proizvodnje do komunikacije – dizajn sve to obuhvaća. Najveća je pomoć potrebna malim poduzetnicima koji često imaju odlične proizvode, međutim, jedva da skupe budžet za materijale, a dizajn nikako da dođe na red. Ne bih se htjela ovdje samo žaliti, ali zaista je vrijeme da se probude naši gradovi na obali, ali i kontinentu, i prepoznaju novu tipologiju turista koji ne žele kupovati svijeće, čaplje i proizvode u neuglednim amabalažama na neuglednim prodajnim štandovima. Masovni turizam je stvar prošlosti.

 Na ovu se priču nadovezuje i vaša proizvodnja suvenira poput kuharske kartaške igre “Croatia à la carte” koju ste nedavno plasirali.
– “Croatia à la carte” zamišljen je kao zabavna društvena igra u čijem su fokusu tradicionalni hrvatski recepti i tipične svakodnevne lokalne namirnice. Pravila igre imaju nekih dodirnih točaka s raznim drugim kartaškim igrama, no u cjelini su originalna. Igraće karte sastoje se od dva špila: špila s namirnicama i špila s receptima, koji je pak podijeljen u četiri grupe, odnosno, uvjetno rečeno, četiri slijeda.
Tijekom igre svaki igrač prikuplja karte prema onim receptima koji su mu dodijeljeni na početku – po jedno predjelo, juhu, glavno jelo i slasticu. Naravno, za potrebe igre broj sastojaka je reduciran, no jela i način pripreme detaljno su opisani i ilustrirani u pripadajućoj kuharici za koju nam je tekstove i recepte napisala Željka Klemenčić. Sve je to jako veselo i ležerno, potpuno nepretenciozno, ali zbilja zabavno.

ira 3

 Imate li povratne informacije kako turisti reagiraju na vaš proizvod?
– Odlično reagiraju, barem oni koji uspiju do tog proizvoda doći. U Hrvatskoj nema uspostavljene prodajno-distribucijske mreže za dizajnirane proizvode, u čiju produkciju većinom ulažu dizajneri sami. Za bilo koju proizvodnju na tržištu preduvjet je maloprodaja, bez koje se ne može. Oba turistička suvenira koje je samostalno proizveo naš studio – torbe “Croatia – as it is” i društvenu igru “Croatia a la carte” – dizajnerski su vrlo uspješna, sjajno primljena i od struke i od javnosti, no realno govoreći – do tržišnog uspjeha još im je dug put, koji je puno više od nagrade na izložbi i publiciranja u medijima – on traži vještine i znanja koju dizajneri naprosto ne mogu imati. Zato sam dugo i razmišljala o platformi koja im, odnosno nama svima, u tome pomaže. Moja partnerica u projektu Suzana Košćak veliki je stručnjak u ekonomiji i financijama te projektu donosi potrebnu vrstu poslovnog znanja, neophodnu za uspjeh ovog koncepta.

ira 4

 

ira 5

 Kao srednjoškolka i studentica Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu bavili ste se i novinarstvom. Nedostaje li vam kada taj posao?
– Mediji i dizajn su izrazito isprepleteni, tako da mi je to davno novinarsko iskustvo danas dragocjeno. Ne samo zato što mi ono praktično koristi kad radim dizajn novina, časopisa i web-portala, nego i zato što su dizajneri svakodnevno u situaciji da trebaju obrazložiti svoj rad, pismeno artikulirati koncept, javno ga prezentirati i slično. Ja sam sve to poprilično izbrusila još tada radeći novinarski posao na radiju i televiziji. Iako, iz današnje perspektive, ne znam otkud mi hrabrosti sa 17 godina uređivati emisiju iz kulture…

 Da sebe morate “upakirati”, odnosno predstaviti u tri riječi, koje biste izabrali?
– Baš moraju biti tri?

. Da.
– Mogu li se izvući s “Ira Payer, dizajnerica”?

 Bavite se i dizajnom knjiga. Čitate li uglavnom iz dužnosti ili i zbog razonode? Preporučite nam naslov koji vas je dojmio u zadnje vrijeme.
– Čitam stalno, i to uglavnom beletristiku. Nedavno sam pročitala jako lijepu knjigu “Ništa se ne opire noći” francuske autorice Delphine de Vigan – vrlo dubok, emotivan, slojevit roman, svakako za preporuku.

 Kada biste mogli dizajnirati savršen dan, kako bi on izgledao?
– Ne znam točno, ali sigurno bih željela biti online.

Napisao Siniša Jović
Fotografije: portreti by Marija Gašparević, fotografije iz privatne arhive ustupila Ira Payer
Tekst je originalno objavljen u Slobodnoj Dalmaciji