Category Archives: LICA S NASLOVNICE

Pamela Ramljak: Nemam želudac za išta više od tihog protesta

Pamela

Pamela

Ne treba vam kristalna kugla da pogodite kako je splitska publika gladna mjuzikla jer se u Gradu pod Marjanom vrlo rijetko uprizoruju djela ove umjetničke forme, a ponešto o tome svjedoči i prošlotjedna izvedba “Jadnika” međunarodnog kazališta “Cornestone Arts” koja je i unatoč utakmici polufinala Svjetskog prvenstva u nogometu okupila brojnu publiku na Prokurativama. Nažalost, ono što smo imali priliku doživjeti bilo je miljama daleko od očekivanja: od loše režije i jeftine scenografije, preko matrice koja je pucala u više navrata ostavljajući izvođače u neugodnoj tišini, do problema s mikrofonima koji su stvarali priličnu muku mladim i entuzijastičnim pjevačima. Oni su ujedno bili i jedina svijetla točka izvedbe jer su pokazali da glasovnim mogućnostima bez problema mogu iznijeti legendarno djelo Schonberga i Boubila. Tako smo umjesto spektakla dobili debakl. Kako su, pak, sve to doživjeli izvođači pitali smo pjevačicu Pamelu Ramljak koja je s puno žara igrala Fantine, a s njom smo razgovarali i o njezinom neto objavljenom prvom solo albumu, životu, ljubavi, vjeri… Continue reading

Ivan Leo Lemo: Nisam za revolucije, društvo se mijenja radom na sebi

Ivan Leo Lemo i Siniša Jović

Ivan Leo Lemo i Siniša Jović

Ivan Leo Lemo (38), rođeni Splićanin s manje-više stalnom adresom u Zagrebu, jedan je od najzapaženijih redatelja srednje generacije čiji teatar uvijek iznova slavi feminini princip, istražuje složene slojeve ženske psihe i u prvi plan ističe heroine poput Marlene Dietrich,  Krležine Bobočke ili Vesne Parun. Mogli bismo reći da su ženske emocije jedna od njegovih glavnih preokupacija, a one su uvijek postavljene u razgranatoj filozofskoj paradigmi koja pokušava jezikom duše odgonetnuti temeljna pitanja ljudske egzistencije nadilazeći tako obilježja tjelesnog. U Splitu smo ga proteklog tjedna zatekli u ipak nešto prozaičnijoj misiji dok je u HNK-u režirao Svečanu sjednicu Gradskog vijeća, odnosno proslavu Dana grada, pa smo ga priveli na razgovor ugodni. Continue reading

Jagoda Milidrag Šmid: Moramo razvijati kulturu otpora

photo (34)

U tjednu za nama obilježen je Praznik rada. Sindikati su izišli na ulice, u svom performansu Vladu diskvalificirali crvenim kartonom i zatražili raspisivanje prijevremenih izbora. A onda se jeo grah i na koncu su se svi mirno razišli kućama… Zapravo, mogli bismo zaključiti da Praznik rada u Hrvatskoj pomalo podsjeća na Tjelovo: radujemo se neradnom danu čije simboličko značenje nema veliki motivacijski učinak. Je li njegova pacifikacija možda znak da ljudima nije toliko loše? Je li Praznik rada danas tek dekoracija demokracije? Ta sam pitanja postavio Jagodi Milidrag Šmid, dugogodišnjoj sindikalistkinji i aktivistkinji, članici Ženske fronte za radna i socijalna prava. Continue reading

Gibonni: Publika mi još uvijek poručuje – Samo ti suši pršut. Nećemo mi parizer.

Bolje biti prvi u selu nego drugi u gradu, narodna je izreka kojoj bi se zasigurno štošta imalo za prigovoriti. Možda je za početak dovoljno zaključiti da njezin tvorac nije bio čovjek od izazova, za razliku od Zlatana Stipišića Gibonnija, jednog od najpopularnijih domaćih glazbenika koji je svojim zadnjim albumom na engleskom jeziku krenuo u osvajanje nove publike po Europi. Na to ga, kako veli, nije motivirao ni novac, ni želja za slavom. Jer sve što želi u profesionalnom životu jest ostati album-artist, pa ga megalomanske brojke ni ne zanimaju. Stvaranje bez kompromisa i dobar feeling s publikom važniji su mu od svega, a građenje nove baze od nekoliko tisuća obožavatelja u Austriji, Njemačkoj ili Italiji, sasvim je razuman cilj, otkrio nam je u razgovoru, između dvije etape europske turneje. Continue reading

Vitomira Lončar: Ako nema izvrsnosti, umjetnost je besmislena

Vitomira Lončar

Vitomira Lončar

Vitomira Lončar, neumorna glumica, producentica, ravnateljica kazališta “Mala scena”, znanstvenica, ekspertica kulturnog menadžmenta, TQ trenerica, e-learning tutorica… ujedno je i  jedna je od najčitanijih blogerica koja se bavi temama iz područja kazališta i kulture. Svoje tjedne kolumne ukoričila je u dvije knjige “Slamka spasa” 1 i 2, dok je doktorat pretočila u knjigu “Kazališna tranzicija u Hrvatskoj”. Za njihovu kupnju, kako sama tvrdi, nema velikog interesa, no to je uopće ne obeshrabruje jer je čvrsto uvjerena da vrijeme ove literature tek dolazi, možda za deset, možda za dvadeset godina. Knjige su, smatra, dokument potpuno kaotičnog vremena u kojemu su stvari postavljene naglavačke. No, njezino pisanje već i sada izaziva burne reakcije, pa Vitomira trenutno obilazi sudove kako bi se obranila od tužbi. Ipak, njezin ovotjedni posjet Splitu prošao je u puno ugodnijim tonovima. U Gradskoj knjižnici “Marka Marulića” promovirala je svoje tri knjige, a na poziv “Prokulture” održala je radionicu “Strateško planiranje u kulturi” koja je izazvala pravo oduševljenje među polaznicima. Continue reading

Slavenka Drakulić: Uvijek se nađe netko tko će iskoristiti ljudske strahove

Slavenka i Siniša

Slavenka i Siniša

Povratci uvijek bude sjećanja, a u slučaju Slavenke Drakulić nedavni posjet Splitu izazvao je reminiscencije na osnovnoškolske dane koje je provela u ovom gradu, ali i na prve otpore autoritetu, u njezinoj priči utjelovljenom u figuri oca zbog kojega je u jednom trenutku pobjegla od kuće te mjesec dana provela u šatoru na Šolti… U međuvremenu, Slavenka je Split posjetila i prije četvrt stoljeća, odnosno davne 1988. godine kada je promovirala svoj prvi roman “Hologrami straha”. Od tada do danas grad se jako promijenio, kaže. Postao je sav “ušminkan”, no Dalmatinke su ostale lijepe kao što su uvijek i bile, a kako iskusno spisateljičino oko primjećuje, “fenomenalno su odjevene”. Muškarce, veli nam, ne želi komentirati, ali oni s kojima se družila na Pričiginu bili su, svi odreda, duhoviti i šarmantni. Continue reading

Anči Leburić: Političarke su nas upravo vratile pola stoljeća unatrag

Siniša i Anči

Siniša i Anči

Anči Leburić jedna je od najproduktivnijih domaćih sociologinja koja je doprinos ovoj znanosti ostvarila na polju metodologije, ali i brojnih posebnih sociologija baveći se položajem žena, mladih, osoba s invaliditetom kao i gorućom problematikom mita i korupcije u hrvatskom društvu. Spomenuto je tek djelić interesa unutar bogatog znanstvenog opusa zahavljujući kojemu se ovih dana očekuje njezin izbor u redovitu profesoricu u trajnom zvanju na splitskoj Sociologiji, odsjeku čije je temelje postavljala od početka 2000-ih. I dok mediji izvještavaju o znanstvenim institucijama na kojima se djelatnici danima ne pojavljuju, muku muče s ispunjavanjem minimalnih uvjeta, ili uopće ne objavljuju radove, nemaju projekte, niti ostvaruju bilo kakav doprinos na znanstvenoj sceni, uz ime ove sociologinje se veže hiperprodukcija radova. Uvjete za prelazak u više zvanje, kada su u pitanju članici, Anči Leburić tako je premašila peterostruko, a u svojoj karijeri objavila je čak 30 knjiga. Zanimalo nas je u čemu je tajna njezinog uspjeha. Continue reading

Valentina Fijačko: Prestrašan je osjećaj kad te na Akademiji odbiju tri puta, ali znala sam da je to zbog nečega ipak dobro

Valentina i Siniša

Valentina i Siniša

Mefistofele je rijetko izvođena opera koju je skladao Talijan Arrigo Boito, a svoju praizvedbu imala je 5. ožujka 1868. godine u milanskoj La Scali. Nakon groznih kritika i samo dvije izvedbe, Boito je krenuo u njezin “remont” pa je publici predstavio novu verziju 10. travnja 1875. kada je opera puno bolje primljena. Mefistofele do sada nije postavljan u Hrvatskoj, a izvedba zakazana za narednu subotu upisat će Split na svjetsku kulturnu mapu kao jedino mjesto koje u 2014. ima premijeru ovog djela. Jednu od glavnih uloga, onu Margherite, pjevat će Valentina Fijačko, već dobro upoznata s moralnim dvojbama priproste seoske djevojke, jer je (gotovo) isti lik igrala i u Gounodovom Faustu, naravno s posve drugim glazbenim izrazom. Bio je to povod da je pozovemo na razgovor. Continue reading

Nives Čičin-Šain: Anđeli su stanje duha. Ljubav na djelu.

Nives Čičin-Šain

Nives Čičin-Šain

Umjetnički izraz Nives Čičin-Šain ima moć da vas odvede u neki drugi svijet, u onu dimenziju gdje je sve ljepše, mekše, ispunjeno dobrotom, začudnošću i nadom. Njezini prsti stvaraju čuda od papira koja svojom poetikom komuniciraju s “djetetom u nama”, onim vječno znatiželjnim i razigranim djelićem naših duša. A to su mogli naslutiti svi koji su pogledali njezinu izložbu u Salonu Galić, u Marmontovoj ulici u Splitu, koju je nazvala “Sveta šuma”. Izložba je netom završena, ali zapravo će još dugo živjeti, što na turneji po drugim destinacijama, što u našim sjećanjima. Continue reading

Natasha Kadin: Što je uopće brak? Ugovor s vragom.

Natasha Kadin

Natasha Kadin

Molim te, nemoj mi govoriti na ‘Vi’. Isto sam tražila i od svojih studentica na fakultetu jer takvo obraćanje jednostavno ne odgovara feminističkom diskursu. Htjela sam se izjednačiti s njima da predavanja ne ispadnu ex katedra, odnosno željela sam stvoriti atmosferu u kojoj ćemo zajedno čitati i istraživati teme oko kojih smo se okupili na kolegiju „Feminizmi i društvene promjene u suvremenim umjetničkim praksama““ – uvodno mi je objasnila Natasha Kadin, producentica, umjetnica i predavačica na Umjetničkoj akademiji u Splitu, koja je ujedno i kustosica izložbe „Država u krevetu“. Ona će se otvoriti 1. veljače u Galeriji umjetnina, a predstavlja „veliko finale“ spomenutog kolegija. Na izložbi će biti prezentirana 24 suvremena umjetnička rada iz cijelog svijeta, a tijekom trajanja izložbe, u popratnom programu održat će se projekcije filmova i videa, prezentacije knjiga kao i ciklus predavanja, sve objedinjeno pod konceptom “Država u krevetu”. Bio je to razlog za naš razgovor s Natashom s kojom sam, dakako, prešao na ‘ti’. Continue reading