Category Archives: ŽIVOT

Nada Topić Peratović: Kao ateistkinja ravnodušna sam na tvrdnje o božjem postojanju, što ne znači da moram biti ravnodušna i na religijsku nasrtljivost

Nada Topić Peratović

Nada Topić Peratović

Jednom je netko zgodno primijetio: Religija je kao penis, u redu je ako je imate, u redu je ako se njome i ponosite, ali molim vas, ne razmećite se javno vitlajući njome svugdje naokolo… No, ako živite u Hrvatskoj i usudite se zahtijevati išta slično mogli bi vam kazati da tražite nemoguće jer je Katolička crkva naprosto napravila pravi desant na sve javne ustanove, ponajprije škole, pa teško da u koju možete i ući, a da se pri tome ne spotaknete o nečiji “penis”.  Ipak, glasovi otpora se počinju dizati, a jedan takav je i onaj Nade Topić Peratović, članice udruga “Protagora” i “Centra za građansku hrabrost”, koja naizmjenično živi u Švicarskoj i Hrvatskoj. S njom smo razgovarali o sekularnom aktivizmu i promicanju humanističkih vrijednosti za koje se zalaže. Continue reading

Psihijatrija je mračni prostor o kojem se ne govori

Marina Vidović

Marina Vidović

Dvadestak ljudi suočenih s vlastitim psihijatrijskim dijagnozama ili dijagnozama svojih bližnjih od nedavno se svakog utorka sastaje na prvoj grupi uzajamne podrške u Splitu. Iako ovakve grupe nisu neobične u svijetu, u Hrvatskoj su još uvijek rijetkost, a smisao njihovog postojanja proizlazi iz činjenice da se aktualni psihijatrijski sustav često pokazuje nedostatnim za sve specifične potrebe spomenute populacije. Continue reading

Život s demencijom: Kad sam prihvatila da moja majka više nije ista osoba nestala je sva ona ljutnja

Mirjana i Rada

Mirjana i Rada

Sjećate li se vi mene – pitam 87-godišnju gospođu Radu koju sam spletom okolnosti upoznao prije dvije godine u domu njezine kćeri Mirjane.

– Naravno da te se sjećam, nisam te vidjela odkad smo se zadnji put sreli – lukavo pokušava prikriti svoju zbunjenost ova bakica dok joj gospođa Mirjana nježno miluje ruku. Nju najčešće prepoznaje, no nije uvijek tako. Iako joj njezina rođena kći svaki dan mijenja pelene, presvlači ju, kuha joj jela koja voli, razgovara s njom, a ponekad i zajedno zapjevaju pjesme iz Radine mladosti kojih se sjeća do u riječ, baš ju je na dan naše posjete tog juta upitala: “Dolazite li vi gospođo ovdje svaki dan?” Continue reading

Marica Grgurinović: Nisam pobjegla na Vis pred problemima već da se suočim sa sobom i stvorim ekokazališnu koloniju

Marica Grgurinović

Marica Grgurinović

Svi dugogodišnji privatni i poslovni snovi kazališne redateljice Marice Grgurinović, koji su, kako veli, dugo vremena izgledali prilično raštrkani i potpuno nepovezivi dobili su napokon svoj zajednički oblik prije nešto više od godinu dana kada je kratko boravila na otoku Visu. Tom prilikom nekolicina njezinih prijatelja ukazala joj je na mogućnost da bi baš ovaj, u pjeni zaborava izolirani komadić kopna, na kojem se dinamika života može usporediti s ambicijom palmi da što prije narastu u vis prema suncu, mogao biti idealnim za ostvarenje njezinih vizija. Marici je već nakon 15 minuta razmišljanja postalo jasno kako bi to bila vrlo zanimljiva pustolovina, a jedina je nepoznanica ostala hoće li smoći hrabrosti napustitit posao u Splitu i dobro utabanu svakodnevicu te zaplivati prema nepoznatom otočkom životu. Continue reading

Prisilna hospitalizacija: Vezali su me za krevet i tretirali kao životinju

Will Hall

Will Hall

Životni put od pacijenta vezanog za psihijatrijski krevet do profesionalnog savjetnika i trenera specijaliziranog za rad s osobama koje pate od psihičkih poteškoća i proživljenih trauma, svakako je inspirativan jer dokazuje kako je oporavak moguć čak i za osobe s najtežim dijagnozama. Priča je to o Amerikancu Willu Hallu (s magisterijem Process Work Institutea, SAD) koji je na svojoj misiji ovih dana boravio u Splitu i Zagrebu kako bi podijelio vlastita iskustva, ali i promovirao drukčije pristupe “stanjima izmijenjene svijesti”, odnosno psihozama.

Njegova misija je danas, kako kaže, mijenjati stereotipe o shizofreničarima te pružiti nadu da je oporavak moguć. Continue reading

Humanistička vjenčanja: Ceremonije koje slave par, a ne religiju ili državu

Zena Birch (u sredini) s bračnim parom za kojeg je vodila humanističko vjenčanje

Zena Birch (u sredini) s bračnim parom za kojeg je vodila humanističko vjenčanje

Damir i Tarita, vojnik i nevjesta, danas ulaze u brak – riječi su kojima je svećenik započeo ceremoniju vjenčanja moje prijateljice, odmah joj u startu oduzevši pravo na profesionalni identitet, odnosno svodeći je tek na družicu jednog dužnosnika Hrvatske vojske. Kako mi je kasnije priznala, njoj je više zasmetalo što je svećenik stalno ponavljao da se nalazimo na groblju gdje leže kosti naših predaka, budući da je vjenčanje održano u crkvici na Sustipanu. To je smatrala pomalo jezivim, a išlo joj je na živce i neprestano ponavljanje kako je smisao braka imati djecu jer je njihov fotograf bio čovjek koji dugi niz godina živi u braku bez potomaka zbog neplodnosti s kojom se bore.  Continue reading

Kako kroz proces žalovanja? Provala tuge je iscjeljujuća.

Detail from a Tomb -  Silba Cementary

Obično je Dušni dan vrijeme kada se prisjećamo preminulih, no za neke ljude zaokupljenost osobama kojih više nema ne poznaje takva vremenska ograničenja. U nekim slučajevima ona seže od trenutka smrti voljene osobe pa sve do smrti osobe koja tuguje. Je li to normalno? Koliko bi proces žalovanja uopće trebao trajati? Kako pomoći osobi koja ga prolazi? Na ova i druga pitanja povezana uz fenomen gubitka, na predavanju u prostorijama udruge “Most”, odgovore je ponudila psihoterapeutkinja Dina Linda Veronika, inače članica Udruge za palijativnu skrb. Continue reading

Irena Ateljević Jureta: Potreban nam je zaokret, a ne spašavanje svijeta koji je ionako neodrživ

Irena Ateljević Jureta

Irena Ateljević Jureta

Financijska kriza koja potresa cijeli svijet, porast nezaposlenosti, društveni nemiri koji su zahvatili arapske zemlje ali i zapadne demokracije, sve veće raslojavanje između siromašnih i bogatih, nezadovoljstvo predstavničkom demokracijom koja stvara od naroda otuđene političke elite, kao i brojne ekološke katastrofe, u javnom prostoru potiču sve glasnije rasprave o održivosti kapitalističkog sustava, zasnovanog na patrijarhalnim principima agresivnosti, natjecanja, dominacije i hijerarhije, kao i rasprave o pitanju održivosti samog planeta. Da su dosadašnji ekonomski ustroj i eksploatacija resursa Majke Zemlje neodrživi, duboko je uvjerena i dr. sc. Irena Ateljević Jureta, znanstvenica svjetske reputacije koja je doktorirala humanu geografiju pri Sveučilištu Auckland na Novom Zelandu. Ona je u Splitu održala radionicu “Samoodrživa žena za našu održivu budućnost”, što je bio povod našeg razgovora.  Continue reading

Ana Dalbello: Psihički bolesnik ne prestaje biti osoba, a kazalište mu pruža priliku za emancipaciju

ana dalbello 1

Ana Dalbello

Stupanj razvijenosti nekog društva mjerimo po njegovu odnosu prema manjinama, nacionalnim, seksualnim, vjerskim…, odnosno prema stupnju integriranosti svih onih koji se nalaze na marginama. A kako po tom pitanju stoje psihički bolesnici vrlo se rijetko (ako uopće!) raspravlja u našim medijima.  Jednom kada „zarade dijagnozu“, na njih kao da više nitko ne računa. No, mora li njihova vidljivost, ne uzimajući u obzir bizarnosti iz područja crne kronike ili socijale, biti ravna nuli ili bi suvremeno društvo trebalo otvoriti prostor za afirmaciju i ljudima koji su „malko prešli granicu“? Što bi to za njih značilo? Koje bi to posljedice donijelo društvu? Kakva je pri tome uloga kazališta?  Continue reading

Sanjanje o legitimnom seksu; Ajme, još se nisi udala?!!!

Prvi ples

Prvi ples

Postoji li uistinu naša “druga polovica”? Možemo li biti istinski sretni i ostvareni kao cjelovite osobe samo ako smo pronašli taj “dio nas koji nam je nedostajao” ili je ovo vjerovanje tek kulturno uvjetovana konstrukcija kojom nas filuju još od vrtića pričajući nam bajke s uvijek istim završetkom “I tako su živjeli sretno do kraja života…”?

Continue reading